Pravoslavna crkva i njeni vernici 16. novembra proslavljaju veliki praznik – Đurđic. Ovaj praznik posvećen je prenosu moštiju Svetog velikomučenika Georgija iz Nikomidije u palestinsku Lidu, domovinu njegove majke, i to po njegovoj želji koju je pred smrt saopštio jednom slugi.
Sveti Georgije stradao je 303. godine, jer je kao Hristov vojnik odbio poslušnost caru Dioklecijanu, velikom progonitelju hrišćana.
Izjavio je da se ne plaši da umre za svoju veru, propovedao je Novi zavet, a čak je i carevu ženu Aleksandru uspeo da preobrati u hrišćanstvo. Tada su oboje osuđeni na smrt odsecanjem glave.
Za razliku od Đurđevdana, koji je takođe posvećen Svetom Georgiju, odnosno njegovom rođenju, Đurđic nije crveno slovo.
U selima po Zapadnoj Srbiji postoji običaj klanja crnog petla ili pileta, a u Hercegovini crnog jareta. Oba običaja obavljaju se u strogoj tišini, kako bi se domaćini zaštitili od napada vukova.
Običaji su nastali zbog toga što se od Đurđica pa do praznika Svetog Mrate 24. novembra nazivaju Vučji dani (Mratinci), a Sveti Mrata je zaštitnik vukova.
Iako Đurđic nije crveno slovo, veoma je važan i poštovan praznik među vernicima, pa se tako na ovaj dan ne rade teški poslovi i ručni radovi.
Takođe, strogo je zabranjeno loviti vukove, jer će lovce u suprotnom zadesiti velika nesreća i maler koji će ih pratiti i cele sledeće godine.
(Izvor: Stil.kurir.rs)
]]>Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vernici 21. novembra slave Sabor Svetog arhangela Mihaila – Aranđelovdan.
Arhanđel Mihailo zaštitnik je loze Nemanjića i jedan od svetaca koji uživa veliko poštovanje u našem narodu.
Aranđelovdan je, po brojnosti vernika koji ga slave, druga najčešća slava kod Srba posle Svetog Nikole. Ovaj svetac predstavljen je na ikonama tako da u svojoj desnoj ruci drži koplje, koje upire protiv Lucifera. Smatra se čuvarem vere pravoslavne i borcem protiv jeresi. Arhangel Mihailo prvi je među anđelima i vojvodama nebeske vojske, a njegovo ime na jevrejskom znači “ravan Bogu”.
Za praznik Svetog Arhangela Mihaila vezuju se dve velike zablude – da je jedini živi svetac i da se na ovaj dan ne sprema žito.
Mnoga su narodna verovanja ο ovom anđelu. Kažu da on obilazi sve bolesnike i ako stane kod nogu – nije dobro, a ako je kod glave – bolesnik će ozdraviti.
Slavi se u jesen, a po narodnom verovanju to je zato što kad su sveci delili uloge, Arhangel Mihailo dobio je jesenje i zimsko vreme – vreme zime i zimskih teškoća. Govori se da u ovo vreme Arhangel luta svetom obučen u prosjaka da izgrdi nevernike i pomogne nevoljnicima.
Jedno narodno verovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan, može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: kakvo je vreme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cele zime i proleća! U nekim krajevima Srbije, ovaj anđeo se slavi i kao zaštitnik stočara jer se veruje da samo on može oterati vukove.
Postoji verovanje i običaj kod mnogih hrišćana koji slave svetog Mihaila, da, pošto ga smatraju živim svecem, ne spremaju žito, što je neopravdano i netačno. Neophodno je pripremiti žito za slavu, jer svi svetitelji i svi umrli živi su pred Bogom.
Da li će Aranđelovdan biti proslavljen uz posnu ili mrsnu trpezu, zavisi od toga na koji dan pada. Ove godine pada u sredu pa onda hrana treba da bude posna, a žito je obavezno.
“Žito za slavu se ne donosi za sveca već za naše upokojene pretke”, objašnjava sveštenik Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke Gligorije Marković.
(Izvor: Stil, foto: Wikipedia)
]]>Predstavljamo vam najlepši i najzanimljiviji praznični kolač! Ova poslastica u obliku jelke vrlo lako i brzo se pravi, a sigurni smo da će osvojiti vaše srce, a posebno će zadiviti mališane.
Sastojci:
lisnato testo
čokoladni krem
žumance
šećer u prahu
Priprema:
Na razvučeno lisnato testo namažite čokoladni krem, pa preko sloja krema stavite još jedno razvučeno testo. Sa strane isecite testo sa čokoladnim kremom u oblik jelke, a višak testa sklonite. Svoju jelkuod testa isecite sa strane na “rese”, a kada ih isecite uvijajte ih spiralno, kao u video prilogu. Dobijenu jelku premažite žumancetom i ubacite u rernu da se peče oko 25 minuta na 180 stepeni Celzijusa. Poslasticu pospite šećerom u prahu.
Prijatno!
(Izvor: lepaisrecna.rs)
]]>