Svakog 12. maja na dan Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca nema vernika koji mu se moleći i prepričavajući njegova brojna čuda ne priseti i fotografije o kojoj se godinama priča i prepričava…
Je li se to sam Sveti Vasilije ukazao na fotografiji ili je to samo varka… Pogledajte, pa sami recite šta vi ovde vidite…
Slika je svojevremeno izazvala je pravu raspravu na internetu. I dok jedni smatraju da se na fotografiji, u času dok je liturgiju služio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, vidi svetitelj drugi tvrde da je na slici vernica plave kose.
“Video sam svetiteljev lik koji se iznenada pojavio i nestao. Sve je ličilio na san, jer je lik posle nekoliko sekundi nestao. Sigurno je čudotvorac želeo da nam nešto poruči, usmeri nas u ovom vremenu podela u srpskom narodu i naravno zaštiti nas”, rekao je jedan od vernika tada za bosanske medije.
(Izvor: Kurir, foto: Facebook)
]]>Prvog januara po starom kalendaru, a 14. po novom, Srbi praznuju Mali Božić (Vasiljevdan) i Srpsku Novu godinu. Na taj dan je i Sveti Vasilije Veliki arhiepiskop Kesarijski. Vasiljevdan se kod Srba slavi kao krsna slava, a kod Grka i Rusa kao imendan. Kada je za kalendarski početak nove godine uzet 1. januar, tada je Mali Božić počeo da se slavi kao kao Srpska Nova godina.
Da se naježiš: Kad 100 srpskih truba zasvira Marš na Drinu (VIDEO)
Za ovaj dan vezuju se mnogi običaji, a postoje i sujeverja šta na ovaj dan ne bi trebalo raditi. U Vojvodini je postojao običaj, koji se u nekim mestima zadržao do danas, da se na raskršćima pale vatre, što, uz čistilačko dejstvo, ima i ulogu jačanja Sunčeve svetlosti i toplote. Iz istih razloga su u Hercegovini ostatke badnjaka od Božića spaljivali na Mali Božić.
Novu godinu nikako ne valja dočekati u snu, pa su u ovom bdenju mnoge devojke gatale da li će se te godine i za koga udati. Među ovim gatkama je posebno zanimljivo gatanje devojaka u Bosni: pre svanuća su, popevši se na tavan, bacale svoju obuću kroz vrata napolje, pa ako obuća, kad padne, bude usmerena od kuće – znak je da će u tom pravcu otići, tj. udati se.

Na Mali Božić 14. januara (Sveti Vasilije) ponovo se unosi badnjak, opet dolazi položajnik, a na trpezi je glava božićne pečenice koja se čuva do tog dana. Vreme od Božića do Bogojavljenja (19. januar) u narodu se naziva “nekrštenim danima“ u kojima, prema verovanju, demoni, karakondžule i veštice vrebaju ljude na svakom koraku.
Što je bilo uvek biće, Srbin slavi i slaviće: 8 najlepših čestitki za Srpsku novu godinu
Sveti Vasilije je rođen u vreme cara Konstantina. Još kao nekršten učio je 15 godina u Atini filozofiju retoriku i astronomiju. U zrelim godinama krstio se na reci Jordanu zajedno sa svojim bivšim učiteljem Evulom. Bio episkop Kesarije Kapadokijske blizu 10 godina, a završio svoj zemaljski život napunio 50 godina od rođenja.
Bio je veliki pobornik Pravoslavlja, moralno čist i izuzetno revnosan, veliki bogoslovski um, veliki strojitelj i stub crkve.
(Izvor: Kurir, foto: Wikipedia)
]]>U svim hramovima SPC služi se liturgija Svetog Vasilija Velikog kog crkva slavi prvog dana Pravoslavne nove godine.
Prema Svetom pismu, Isus Hristos je preuzeo na sebe grehe ljudskog roda, a čin obrezanja se smatra znakom očišćenja od praroditeljskog greha.
U zapisu vladike Nikolaja Velimirovića stoji da je, “Hristos na sebe primio ljudsko telo i podneo bol za greh određen”.

Prema istorijskom i predanju crkve, Sveti Vasilije se upokojio 379. godine, u 50. godini. Živeo je u vreme cara Konstantina koji je ozvaničio slobodu ispovedanja hrišćanske vere.
Vasilijeva služba, koju je napisao sam svetitelj, služi se, prema kanonu SPC, 10 puta godišnje – 1. januara, uoči Božića i Bogojavljenja, u sve nedelje Velikog časnog posta (osim Cvetne nedelje), na Veliki Četvrtak i Veliku Subotu.
Sačuvana su mnoga bogoslovska i apologetska dela Svetog Vasilija koga SPC slavi i 12. februara (30. januara po Julijanskom kalendaru) – na praznik Sveta tri jerarha.
Mnogi običaji i obredi vezani su za Mali Božić koji se smatra završetkom božićnih svetkovina.
Veruje se da se na dan Svetog Vasilija ne treba svađati, jer će ljude u protivnom cele godine terati baksuz, dok se u nekim krajevima veruje da se danas posebno treba čuvati da vas neko ne prevari.
U nekim krajevima se verovalo da će biti rodna godina ako na ovaj dan padne sneg ili bude oblačno.
U nekim krajevima Hercegovine sačuvan je običaj spaljivanja ostataka badnjaka, a u mnogim srpskim krajevima mesi se obredni hleb ili vasilica.
U bogoslužbenom kalendaru SPC ovi praznici su obeleženi crvenim slovom kao zapovedni od velikog značaja za pravoslavnu hrišćansku crkvu.
(Wikipedia, stil.kurir.rs, Pixabay)
]]>Za vreme austro-ugarske vladavine Bosnom i Hercegovinom 1895. godine veliki broj pravoslavnih vernika okupio se u Bileću, pred kancelarijom kotarskog predstojnika Adamovića. Bilo je to jedino mesto gde su se mogle dobiti dozvole za odlazak u Crnu Goru, pod Ostrog, a bližio se dan Svetog Vasilija Ostroškog i vernici su hteli da budu tamo i u molitvi ga proslave.
Oko 9 časova izjutra, pirča kaže, iziđe Adamović na balkon uz koji su bile kamene stepenice. Pogleda okupljenu masu pa oštrim tonom naredi narodu da se raziđe.
– Zalud me čekate! Ne dam vam propusnice za Ostrog! Zašto tamo idete, glupi narode, kad vam tamo nema ništa osim one suve trupine što su Crnogorci stavili u kovčeg i proglasili za sveca – objavio je.

U tom momentu neki činovnok pozva Adamovića, a ovaj se nekako nespretno okrenu, saplete se i pade niz ono stepenište.
Srpski svadbeni običaji: 7 stvari koje mlada mora da uradi kako bi brak bio srećan i dugovečan
Slomio je nogu i lečio je čitava dva meseca u bolnici. Ipak, odmah sutradan je izdao naređenje da se svakome ko traži izda propusnica za odlazak pod Ostrog i da se i u buduće nastavi sa tom praksom.
I sam je kasnije poslao dobar prilog manastiru i zavetovao se da će to i ubuduće činiti svake godine. Jer, na svojoj koži se osetio moć Svetog Vasilija, a svoju nezgodu prepisao kazni Božijoj za psovanje Čudotvorca.
(Izvor: Dnevno.rs, foto:
]]>