Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Svetog Teopempta i Teonu, praznik koji je u narodu poznat kao Krstovdan. Ovaj praznik prethodi velikom prazniku Bogojavljenju i preksutrašnjem Svetom Jovanu – Jovanjdanu, koji su u crkvenom kalendaru upisani crvenim slovom. Praznik se vezuje za slavu krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u reci Jordanu.
Vernici Srpske pravoslavne crkve i drugi pravoslavni hrišćani slave Krstovdan, kao uspomenu na prve hrišćane koji su primili veru na samom početku hrišćanske propovedi. Vernici ga obeležavaju dva puta u toku godine, 18. januara i 27. septembra.
U kalendaru SPC sutrašnji praznik nije obeležen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog Krsta, na kojem je na Golgoti razapet Hristos.
Na Krstovdan se drži strogi post, na vodi. To je običaj svakakog pravog vernika u Srbiji koji poštuje pravilo: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”. Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta, te da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.
Prema predanju, prvi koji su primili hrišćansku veru i prve pouke nove vere pominju se kao katihumeni ili – oglašeni, dok je u srpskoj crkvi i narodu dan krštenja prvih hrišćana poznat kao – Zimski Krstovdan.
U crkvi se tog dana krst stavlja u vodu, i ako se voda smrzne očekuje se dolazak rodne godine, a ako se voda ne smrzne, veruje se da će godina biti “oskudna i bolešljiva”.
Evo šta se još radi na Krstovdan: Iako važi da se na crveno slovo ništa ne radi u kući, prema nekim narodnim običajima, u nekim delovima Srbije, na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća.
Stari je običaj da se na ovaj dan stoka premazuje katranom u znaku krsta, da bi se zaštitila od bolesti.
Prema predanju, u Bogojavljenskoj noći otvara se nebo i veruje se da se svaka želja može ispuniti. Tačno u ponoć treba pogledati u nebo i zamisliti želju.
(Izvor: Kurir, foto: Wikipedia, Pixabay)
]]>Reč je o “reklami” ispred izloga jednog pogrebnika s juga Srbije, koji potencijalne mušterije obaveštava da mu je radnja otvorena….
Ne bismo se baš toliko smejali na ovo, mada jeste neobičan način da se pozovu “mušterije”.
(kurir.rs, Pixabay, Facebook)
]]>Bogojavljenje je hrišćanski praznik kojim se obeležava uspomena na Hristovo krštenje na reci Jordan. Pliva se 33 metra, što simbolizuje broj godina života Isusa Hrista, a to što je napolje sneg i minus ne sprečava mnoge da uskoče u hladnu reku.
Jedan Bosanac želeo je da prokomentariše tradicionalno plivanje za časni krst, ali se odmha ujeo za jezik zbog svoje religije, što je nasmejalo čitav region.
Htio sam reći riječ – dvije o Srbima i njihovom plivanju za krst časni po ovakvom vremenu, al sjetih se da pripadam religiji u kojoj se obrezuju kite, pa sam zašutio.
Dok su ostali stajali na liniji i čekali znak kada mogu da skoče u vodu, dotični Aleksandar Gašić je izmislio svoja pravila i prvi doplivao do časnog krsta. Što mora komplikovano kad može prosto, verovatno je to misao koja je ovom Kruševljaninu prolazila kroz glavu.
Požda bi čitava scena njegove “krađe” bila i tužna da nije presmešna. Svemu tome je najviše humora dodao naravno Twitter. Snimak Gašićevog plivanja izašao je i na Javnom servisu a maštovitost tviteraša samo je još više raspalila urnebesan scenario.
Ja kad časno plivam za Časni krst pic.twitter.com/YStNekxE2s
— MrZajebaVancija (@Culinac) January 19, 2018
Pošto je Aleksandar pred očima prisutnih i pred mnogobrojnim kamerama uhvaćen na delu, nagrada je otišla u ruke 15-godišnjeg dečaka. Na snimku se vidi da je Gašiću to teško palo i nije mu bilo jasno šta je tu sporno. Kakav brat.
“Tehnički gledano, nije prekršio nijedno pravilo” jedan je od komentara na Twitteru. Realno gledano – nije. Osim toga što je moralno sebe unazadio, nema nekakvih posebnih pravila diskvalifikacije u ovakvom “nadmetanju”. Ipak, i pored krađe ostaje neprocenjiva njegova reakcija gde bez problema priznaje da je išao prečicom.
Izvor: Noizz.rs
]]>Pravoslavni vernici 20. januara slave Jovanjdan jer se veruje da je tada Sveti Jovan Krstitelj na reci Jordanu krstio Isusa Hrista. Naši preci su na taj dan izvodili razne rituale pokušavajući da saznaju šta ih čeka u budućnosti i moleći sveca da im pomogne u ostvarenju želja.
Sveti Jovan Krstitelj rođen je nedaleko od Jerusalima, njegov otac Zaharija bio je prvosveštenik, a majka mu se zvala Jelisaveta. Rođenje, život i smrt ovog sveca praćeni su čudima Božjim: Zahariju se, dok je služio u hramu, javio anđeo Gospodnji, kazavši da će mu žena, iako stara, zatrudneti i roditi sina.

Došapnuo mu je i da sinu treba dati ime Jovan i da će se kroz njega mnoga srca obratiti Gospodu. Zaharija je bio zbunjen i nije poverovao u vest arhangela, zbog čega je ostao nem do rođenja Jovanovog. Tada se uverio da mu je sin čudotvorac kojeg je Bog poslao da pripremi dolazak obećanog Spasitelja.
Onaj ko veruje u čuda i želi da sazna svoju sudbinu ne bi li na njoj poradio, svake godine pred Svetog Jovana treba da sledi stari ritual, ali i da pripremi meleme od bilja koji će ga osloboditi uticaja negativnih zračenja. Sveti Jovan se odvajkada smatrao Božjim kumom, i zato svaki čovek, na njegov dan treba da misli o svojim željama.
Na Svetog Jovana vernici se ne vesele, a po mogućstvu, u ruke ne uzimaju nož, u znak sećanja na stradanje Jovanovo. Ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer boja simbolizuje nevino prolivenu svetiteljevu krv. U narodu postoji običaj da se ljudi na Jovanjdan bratime i kume jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja. Kaže se da je posle Nikoljdana i Đurđevdana, Jovanjdan treća slava koju Srbi najviše slave.
U noći između Bogojavljenja i Jovanjdana nebo se otvara i Bog osluškuje, a Jovan prepoznaje one koje je preko sveštenika ili Duha svetoga krstio, i moli Gospoda da im podari zdravlje i ispuni želje. U noći između Bogojavljenja i Jovanjdana izvodi se mnoštvo rituala, a najčešće onaj kojim se proriču budući događaji.

Ovaj obred bio je naročito popularan među starim i bolesnim ljudima, koji su želeli da saznaju da li će dočekati sledeći Jovanjdan. U ponoć između ova dva praznika odabere se jedno jaje i spusti u posudu s vodom: ako potone, to znači da je sudnji dan blizu. Ovo je samo delić narodnog verovanja u moć zametka života i njegovu duhovnu vezu sa Bogom, Hristom i Svetim Jovanom.
(Izvor: Telegraf, Kurir, foto: Wikipedia, Pixabay)
]]>Predsednik Rusije Vladimir Putin (65) skinuo se u svoje kupaće gaće i potom zaronio u ledenu vodu jezera Seliger, što je ritualno pravoslavno bogojavljansko plivanje za časni krst.
Ruska državna televizija prikazala je Putina kako ulazi u ledenu vodu jezera Seliger, na oko 400 kilometara severno od Moskve, javila je agencija Rojters.
Temperatura vazduha bila je oko šest stepeni Celzijusovih ispod nule.
Svake godine pravoslavni hrišćani tradicionalno plivaju u rekama ili jezerima za časni krst u znak sećanja.
(Izvor: B92.net, foto: Youtube)
]]>