Home Istorija Obeležava se 100 godina od završetka Prvog svetskog rata: Srbija je najgore...

Obeležava se 100 godina od završetka Prvog svetskog rata: Srbija je najgore prošla, izgubila je 28 odsto populacije

1782
1
I Svetski rat

Primirje je potpisano u 5 sati i 15 minuta ujutru, a istog dana u 11 sati zvona širom Francuske oglasila su da je i poslednja neprijateljska sila, Nemačka, potpisala kapitulaciju.

Dan primirja počeo je da se obeležava 11. novembra 1918. godine kada su sile Antante u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša, u blizini grada Kompienja u Francuskoj, potpisale primirje sa Nemačkom i time okončale Prvi svetski rat. On se slavi u svim zemljama koje su potpisale sporazum.

Imao se rašta i roditi: Ovaj srpski heroj je odlikovan Karađorđevom zvezdom i to na predlog NEPRIJATELJA

Na čelu nemačke delegacije bio je Matijas Ercberger, civil koga su nemački nacionalisti ubili kao izdajnika 1921. godine, a nacisti su činjenicu da je Matijas bio civil kasnije koristili kako bi negirali da se nemačka vojska predala.

Dan primirja počeo je da se obeležava 11. novembra 1918.

Posle potpisivanja primirja, nastavljeni su pregovori o uslovima mira. Oni su dogovoreni Versajskim mirom, koji je potpisan 28. juna 1919. godine.

Tim događajem je i zvanično okončan Prvi svetski rat, najveći i naužasniji sukob koji je svet do tada ikada video.

U Velikom ratu se borilo više od 65 miliona ljudi iz 30 zemalja, a poginulo je deset miliona. Velika Antanta, čiji deo je bila i Srbija, izgubila je oko šest miliona, dok su Centralne sile izgubile četiri miliona ljudi.

Stradalo je 35 miliona civila, više od 15 miliona je poginulo, dok je 20 miliona ranjeno. Gotovo dve trećine vojničkih smrti u tom ratu bile su posledica borbi, dok je trećinu odneo španski grip čija je epidemija izbila 1918.

Rusija je u Velikom ratu imala najbrojniju vojsku, gotovo 12 miliona ljudi, od kojih je tri četvrtine poginulo, ranjeno ili nestalo. Mnogi detalji i događaji iz Velikog rata i nisu poznati široj javnosti. Ovo su neke zanimljivosti:

Dan primirja počeo je da se obeležava 11. novembra 1918.

Nemci prvi u tom sukobu koristili bacače plamena, koji su plamen bacali i na daljinu do 40 metara.

Francuska je prva upotrebila bojni otrov avgusta 1914. godine, a Nemci su to uradili januara naredne godine protiv Rusa.

Gotovo 1,2 miliona vojnika umrlo je od gasa. Korišćeno je 30 različitih vrsta bojnih otrova. Vojnici su najpre na lice stavljali tkaninu natopljenu urinom, da bi do 1918. gas-maske postale pouzdana zaštita.

Na kraju rata mnoge zemlje su potpisale sporazum po kome se upotreba ovog oružja zabranjuje.

Prvi britanski tenk “jurio je” brzinom od 4,8 kilometara na sat, a ekpslozivi koji su uništavali nemačke linije u Belgiji čuli su se u Londonu koji je udaljen 220 kilometara.

Psi su korišćeni kao kuriri koji su nosili naređenja do prvih linija fronta u kapsulama zakačenim na njihovo telo. Više od 500.000 golubova nosilo je poruke između glavnih štabova i prvih linija fronta.

Najskuplja u kafani: Istine i zablude o pesmi Pukni zoro (VIDEO)

Najuspešniji pilot u celom ratu je bio fon Rihthofen, poznat kao Crveni baron, koji je oborio 80 savezničkih aviona, a poginuo je iznad Amijena. Najuspešniji sa savezničke strane bio je Francuz Rene Fonk, koji je oborio 75 avona.

Slogan kojim je Vudro Vilson pobedio u kampanji za predsednika SAD 1916. godine bio je: “On nas drži podalje od rata”, da bi SAD samo mesec dana kasnije objavile rat Nemačkoj.

Dan primirja počeo je da se obeležava 11. novembra 1918.

Mreža rovova na Zapadnom frontu bila je dugačka preko 700 kilometara i išla je od Lamanša do Švajcarske.

Američki hamburgeri, nazvani po nemačkom gradu Hamburgu, tokom rata su preimenovani u “salisberski biftek”, frankfurteri su preimenovani u “slobodarske kobasice”, jazavičare (dašhunde) su zvali “slobodarski psi”, a škole su prestale da predaju nemački jezik.

Lukavstvom do pobede u Kumanovskoj bitki: Čovek čija je truba spasila srpsku vojsku i naterala Turke u beg sa Balkana

Iako Amerikanci nisu svojim Indijancima dali državljanstvo sve do 1924. godine, 13.000 njih je služilo u vojsci tokom ovog sukoba.

I više od 200. 000 američkih afroamerikanaca je takođe bilo u ovom ratu, ali samo 11 odsto kao borci. Ostali su kopali rovove, radili na istovaru i utovaru, gradili puteve. Služili su u 92. i 93. segregacionoj diviziji.

U Americi su, inače, ignorisana dela harlemskih paklenih boraca, afroamerikanaca koji su zbog svog herojstva u prvim linijama fronta odlikovani francuskim Ratnim krstom.

Prvi svetski rat je od SAD napravio najmoćniju vojnu silu na svetu, a od od Rusije je napravio Sovjetski Savez.

(Wikipedia, dnevno.rs)

PRETHODNA VEST(FOTO) NAJLUĐA SVADBA U SRBIJI: Mladoženja dao punomoćje komšiji da ga zameni na venčanju?!
NAREDNA VESTNije hteo da posluša neprijateljskog oficira i da ode iz Srbije: Ratnik Bogoljub Vasiljević jedan je od heroja Velikog rata